Piše: Bea Šutković

Iako o islamskim finansijama aktivno govorimo tek zadnjih par decenija, temelji islamske ekonomije udareni su mnogo prije osnivanja savremenih finansijskih institucija. Obzirom da se neka načela konvencionalne ekonomije kose sa islamskim načelima, izgradnja finansijskog sistema koji će poslovanje obavljati u okvirima Šerijata je postalo prijeka potreba. Uzimajući u obzir dinamičnost doba u kojem živimo, islamska ekonomija i finansije su se morali jako brzo iz ideje razviti u praksu. Stavljajući u sami centar osnovna islamska načela, islamska ekonomija je proširila djelovanje već postojeće nauke o ekonomiji te ponudila potpuno novi pristup poslovanju. Nakon dugog perioda stagnacije, osnivanje islamskih banaka je „doprinijelo da se točak razvoja islamskog pravnog sistema ponovo počne okretati“.

Uzimajući u obzir savremene načine poslovanja koje današnja poslovna scena nudi, islamske finansije su morale ići u korak sa vremenom te ponuditi raznovrsne proizvode kako bi odgovorile na sve zahtjeve tržišta. Svaki od proizvoda nosi određene posebnosti i svaki od njih je primjenjiv zavisno od okolnosti i uvjeta poslovanja. Jedan od proizvoda islamskih finansija koji je već duži niz godina prisutan u svijetu je i islamski model osiguranja, tzv. Takaful.

Promocija solidarnosti

Ime Takaful potiče iz arapske riječi kefele ili kafala, što znači garancija ili uzajamno jamstvo,  tako da je osnovni cilj ovog modela promocija uzajamnog garantovanja i solidarnosti među osiguranicima. Iako po strukturi jako slično konvencionalnom osiguranju, Takaful ima potpuno drugačije ciljeve i suštinu. Dok konvencionalno osiguranje teži isključivo ostvarivanju profita, islamsko osiguranje ima za cilj pružiti finansijsku sigurnost osiguranicima kako bi ih motivisalo na produktivniji rad. U slučaju određene štete, osiguravajuće društvo se obavezuje pokriti nastale troškove iz fonda koji se stvara dobrovoljnim donacijama koje osiguranici uplaćuju. Svaki osiguranik uplaćuje donaciju u razmjeru rizika od kojeg se želi osigurati. Osnovna i možda najveća razlika između islamskog i konvencionalnog modela osiguranja je ta što su osiguranici u isto vrijeme i vlasnici fonda te uz preuzimanje rizika ostvaruju pravo i na profit koji društvo ostvari što nije slučaj sa konvencionalnim osiguravajućim društvima. Osiguranici konvencionalnih osiguranja ostvaruju fiksnu, već unaprijed dogovorenu dobit koja se po islamskim načelima smatra kamatom te nije dozvoljena u poslovnim transakcijama. Sav profit koji ostvari islamsko osiguravajuće društvo je rezultat stvarnih ulaganja sredstava iz fonda što za cilj ima jačanje sektora realne ekonomije. Sredstvima fonda upravljaju menadžeri koji se trude uložiti sredstva na što bolji način. Ova ulaganja ne nose nužno sa sobom i uspjeh tako da osiguranici preuzimaju u potpunosti i sve potencijalne rizike koje određena poslovna aktivnost nosi sa sobom. Poslovanje u skladu sa pomenutim načelima jača pojam društva i zajedništva te ističe da je dobrobit zajednice uvijek ispred dobrobiti pojedinca. Sve poslovne aktivnosti islamskog osiguravajućeg društva moraju biti usklađene sa šerijatskim propisima, tako da kamata, djelatnosti koje su zabranjene poput proizvodnje, prodaje i distribucije alkohola i drugih opojnih sredstava, transakcije koje sadrže visok rizik i visok nivo neizvjesnosti su zabranjene te ne mogu biti predmetom ulaganja i poslovanja islamskih finansijskih institucija. Šerijatski odbor je neizostavno tijelo svake islamske finansijske institucije koje ima obavezu da osigura da su sva poslovanja usklađena sa Šerijatom.

Fokus na moral i etiku

Već je bilo pomena da Islam daje prednost zajednici nad pojedincima. Razlike između ljudi postoje i uvijek će postojati, ali islamska ekonomija teži da uspostavi ravnotežu te da ne dopusti da jedna strana živi u izobilju dok druga strana nema sredstva ni za osnovne životne potrebe.

Islamske finansije i ekonomija se temelje na principu raspodjele dobiti i gubitka ali i podjeli rizika i odgovornosti. Za razliku od konvencionalne ekonomije gdje u većini slučajeva samo jedna strana snosi gubitke dok plodove uspjeha ubire pojedinac, islamske finansije promovišu bratstvo i suosjećanje sa onima koji su ugroženi. Cilj nije zarada na tuđoj nevolji već ublažavanje posljedica štete i gubitka sa kojim se pojedinac ili društvo suočava.

Islamsko bankarstvo nije ograničeno samo na muslimansko stanovništvo te osnivanje finansijskih institucija koje posluju u skladu sa Šerijatom ima veliku korist za sve njegove korisnike. Zemlje u kojima muslimani nisu većinsko stanovništvo su prepoznale potencijal koji leži u ovom načinu poslovanja jer ova nauka ne poništava ekonomiju kakvu smo poznavali do danas već je nadopunjuje stavljajući u centar svoga djelovanja moral, etiku i druga načela Islama koja ni u kom slučaju nisu štetna po pojedinca i društvo. Vrlo često se umjesto naziva islamsko bankarstvo koriste termini poput etičko ili moralno bankarstvo što pokazuje šta je suština ove oblasti.

Postojanje finansijske institucije koja posluje u skladu sa islamskim principima ali i povećana svijest društva su pokazatelji da tržište Bosne i Hercegovine ima potrebu i za islamskim osiguranjem. Osnivanje Takafula bi bila jako bitna karika u razvoju islamske ekonomije na ovom podneblju.