Zašto su islamski investicioni fondovi poslovali bolje od konvencionalnih? | Bosna Bank International
Online servisi Finansiranja Štednja Računi Kartice Podrška Islamsko bankarstvo

Zašto su islamski investicioni fondovi poslovali bolje od konvencionalnih?

15.07.2020.

Pišu: Ben Charoenwong i Emir Hrnjić

Kako je virus Covid-19 dosezao pandemijske razmjere, zatvaranje državnih granica i izolacije država doveli su do smanjene potražnje potrošača i kolapsa industrijske proizvodnje i uslužne industrije. Kriza je dovela do velikih finansijskih problema za mala i srednja preduzeća (SME) i uzrokovala značajna otpuštanja radnika. Za nekoliko sedmica, nezaposlenost je dostigla dvocifrene brojke.

Velike kompanije također nisu bile imune na pandemiju. Dok su Boeing i velike američke aviokompanije zatražile pomoć iz državnih fondova u iznosu većem od 100 milijardi američkih dolara da bi nastavile sa radom, nekoliko poznatih kompanija, uključujući Hertz, Thai Airways i JCPenney, je podnijelo zahtjev za bankrot.

Kako je pandemija Covid-19 paralizirala međunarodnu trgovinu gotovo do tačke zaustavljanja i opustošila nacionalne ekonomije, berze su se srušile.
S&P500 je počeo padati 19. februara i izgubio je skoro trećinu svoje vrijednosti za mjesec dana. Pad američke berze je zaustavljen i ona se počela djelimično oporavljati tek nakon što se Centralna Banka (Fed) obavezala pozajmiti bilione dolara i nakon što je američki Kongres dodijelio više od 2 biliona dolara savezne pomoći za hitne slučajeve američkim kompanijama i finansijskim institucijama.

Skoro istovremeno, kao domino efekt, počele su padati berze na azijskim tržištima. Zajedno sa kolapsom američke berze, japanski Nikkei indeks i singapurski Straits Times indeks izgubili su otprilike 30% svojih vrijednosti, dok je hongkonški indeks Hang Seng pao za skoro 20%.

Kako je globalna ekonomija doživjela totalnu paralizu, Morningstar Research izvijestio je da su u martu 2020. godine investitori povukli 326 milijardi američkih dolara iz investicijskih fondova širom svijeta.

Islamski investicijski fondovi

Usred neviđene ekonomske krize izronilo je često zanemareno područje ulaganja - islamski investicioni fondovi. Ovi fondovi izbjegavaju aktivnosti koje nisu halal, kao što su: konvencionalne finansije, alkohol, kockanje, svinjski proizvodi i sadržaji za odrasle, kao i proizvodnja duhana i oružja. Pored toga, kriteriji odabira zahtijevaju ulaganje u kompanije s niskim omjerom duga, niskim novčanim i kamatnim stavkama, niskim potraživanjima i gotovinom, kao i niskim prihodima od zabranjenih aktivnosti.

Primarno namijenjeni za islamske investitore, ovi fondovi su također privlačni i za investitore koji ne uzimaju u obzir religioznu pozadinu. Činjenica da izbjegavaju sektore koji su povezani sa proizvodnjom oružja čini ih privlačnim za širu bazu investitora, naročito s obzirom na trend okolišnog, društvenog i upravljačkog investiranja (ESG). Također, njihova konzervativna priroda može biti privlačna i za dugoročne investitore.

Kriza Covid-19

Za vrijeme ekonomske panike izazvane pandemijom Covid-19 tokom mjeseca marta, Svjetski MSCI indeks (The MSCI World Index) je izgubio preko 30% vrijednosti, dok je Svjetski Islamski MSCI indeks (The MSCI World Islamic Index) izgubio 20% vrijednosti, što je relativno bolji rezultat za 10%. Kako se islamski indeks tokom krize pokazao boljim od ostalih na tržištu, može se reći da su islamski investicioni fondovi pružili investitorima jedan stepen zaštite od negativnog rizika.

Posebno je interesantno da je u određenim zemljama došlo je do priliva u islamske fondove, iako je pandemija pokrenula značajan pad upravljanom aktivom (AUM) širom svijeta. Prema ocjeni agencije Fitch, islamski fondovi u Saudijskoj Arabiji zabilježili su porast upravljanom aktivom (AUM) za 3%, čime su nadmašili Maleziju kao najveće tržište islamskih fondova na svijetu.

Bez obzira na navedeno, još je prerano za trijumfalne zaključke jer je kriza Covid-19 prisutna relativno kratko vrijeme, te bolji učinak islamskog finansijskog indeksa pruža relativno malo podataka da bi se izveli značajni zaključci.

Globalna finansijska kriza

Iako su neki analitičari uspjeh islamskih investicionih fondova tokom Covid19 pripisali sreći, mi smo pronašli sličan performans za vrijeme drugog velikog ekonomskog pada - Globalne finansijske krize (GFC) od 2008. do 2009. godine.

Iako bi bolje performanse islamskih indeksa tokom krize Covid-19 mogle biti rezultat kratkoročnih oscilacija, podaci za duži period Globalne finansijske krize pružaju temelj za snažnije eksperimentisanje kako bi se ispitale relativne performanse islamskog u odnosu na konvencionalne globalne indekse.

Približno šest mjeseci nakon pada Lehman Brothers, Svjetski MSCI indeks (The MSCI World Index) izgubio je 42,6% vrijednosti, dok je Svjetski Islamski MSCI indeks (The MSCI World Islamic Index) izgubio samo 12,4% vrijednosti, što je rezultiralo boljim rezultatom za preko 30%.

Druga značajna mjera uspješnosti tokom decenijskog vremenskog perioda oko Globalne finansijske krize - od osnivanja indeksa Dow Jones Global u oktobru 2006. do decembra 2016. - ukazuje da bi investicija od 100 američkih dolara u indeks Dow Jones Global narasla na 123,96 dolara, dok bi ekvivalentna ulaganja u globalni islamski indeks Dow Jones (Dow Jones Global Islamic) donijela 144,99 dolara, što je otprilike 20% bolji povrat.

Dio razlike u uspješnosti tokom perioda Globalne finansijske krize proizlazi iz izbjegavanja islamskih fondova da ulažu u konvencionalne finansijske institucije, i njihovog ulaganja u islamske finansijske institucije, što ih je učinilo konzervativnijim i otpornijim na nepovoljne ekonomske uslove.

Čuveni su primjeri Bear Stearns, Lehman Brothers, Merrill Lynch i drugih giganata finansijskog svijeta koji su podnijeli zahtjev za bankrotom ili bili preuzeti kako bi izbjegli stečaj.

Njihovi su dioničari izgubili stotine milijardi dolara. Nijedna od ovih konvencionalnih finansijskih institucija nije poslovala u skladu sa šerijatskim principima i stoga nije bila uključena u islamske fondove.

Studija Jemma Dridia i Mahera Hasana iz Međunarodnog monetarnog fonda sugerira da su islamske banke nadmašile konvencionalne banke tokom Globalne finansijske krize zbog manjih investicijskih portfelja, niže finansijske poluge i izbjegavanja finansiranja ili ulaganja u inovativne (i rizične) instrumente koji su upropastili konvencionalne banke.

Iznenađujuće, islamska upravljana aktiva iznosila je samo 15 milijardi dolara u 2008. godini. Iako je, prema podacima Malezijskog Međunarodnog islamskog finansijskog centra porasla gotovo pet puta na 70,8 milijardi američkih dolara u 2017.goini, projekcije su još optimističnije za budućnost  - porast na približno 216 milijardi dolara do 2024. godine.

Zaključak

Islamski investicioni fondovi mogu pružiti određenu zaštitu od nepovoljnoga rizika o čemu svjedoče njihove bolje performanse za vrijeme dvije velike krize. To je dijelom posljedica ograničene izloženosti visoko rizičnim finansijskim instrumentima, poput onih konvencionalnih financijskih institucija. Ove karakteristike povrata na uložena sredstva trebale bi biti privlačne ne samo islamskim investitorima, već i široj javnosti.

Također, izvještaj  „2020 Investors Service's Report“ agencije Moody's predviđa porast islamske aktive za 3 do 4% godišnje u kratkom i srednjem roku. Izvještaj navodi da potražnja za islamskim upravljajem aktive raste zbog "velike muslimanske populacije, povoljnog zakonodavstva i sve veće potražnje investitora za proizvodima koji se u skladu sa šerijatskim principima".

Očekujemo da će ove činjenice dodatno podstaći razvoj islamske industrije za upravljanjem aktive i tako proširiti postojeći svijet ulaganja.

O autorima teksta: Ben Charoenwong je docent finansija na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru i šef istraživanja u kvantitativnom globalnom investicionom fondu Chicago Global. Emir Hrnjić docent je finansija na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru i suosnivač Block'N'White Consultinga.