Primjena islamskog bankarstva na tržištima Bosne i Hercegovine, Malezije i Turske – sličnosti i razlike | Bosna Bank International
E-servisi Finansiranja Štednja Računi i kartice Podrška Islamsko bankarstvo Apliciraj

Primjena islamskog bankarstva na tržištima Bosne i Hercegovine, Malezije i Turske – sličnosti i razlike

24.12.2019.

Piše: Adem Hasanović

Banke igraju važnu ulogu u ekonomskim aktivnostima svake zemlje. Mnogo je različitih faktora  u zemljama širom svijeta kojima se banke moraju prilagoditi kao što su pravni sistem, poslovno okruženje, kultura, konkurencija, veličina tržišta i dr. Poslovanje banaka se razlikuju od jedne do druge države. U nastavku teksta će biti napravljena komparacija između tri tržišta na kojima se pojavljuju  banke koje posluju po principima islamskog bankarstva. U fokusu će biti sljedeće tri države: Bosna i Hercegovina, Malezija i Turska.

Opće poznato je da Islam zabranjuje kamatu i proizvode bazirane na kamati, ali u Islamu je dozvoljena trgovina, kao i profit od trgovinskih aktivnosti te je na temeljima trgovine i partnerstva bazirano poslovanje islamskih banaka. Koncept Islamskog bankarstva pojavio se 70-ih godina dvadesetog stoljeća. 1975. godine je osnovana Islamska razvojna banka (Islamic Development Bank), a nedugo nakon toga, 1979. godine, i prva moderna komercijalna islamska banka Dubai Islamic Bank., da bi se krajem 90-ih godina ovaj kocept počeo naglo razvijati. I danas islamsko bankarstvo bilježi stalni rast ne samo u zemljama sa većinskim muslimanskim stanovnišvom nego i u drugim zemljama svijeta.

Jedina banka koja posluje u Bosni i Hercegovini po principima Islamskog bankarstva je Bosna Bank International. BBI banka je osnovana 2000. godine sa sjedištem u Sarajevu i razlikuje se po tome što proizvodi koje nudi nisu zasnovani na principu kamate. BBI banka pored nadzornog i upravnog odbora ima i šerijatski odbor koji je zadužen da uskladi poslovanje i proizvode BBI banke sa šerijatskim propisima, što je u Bosni i Hercegovini jako teško jer bosanskohercegovački pravni okvir ne poznaje drugi koncept osim konvencionalnog. BBI banka nudi proizvode finansiranja koji su zasnovani na modelima u islamskim finansijama poznati kao Mušareka, Idžara i Murabaha. Mušareka (partnerstvo, joint venture) predstavlja zajednički poduhvat dvije strane radi ispunjenja neke aktivnosti. U ovom slučaju banka i klijent zajedno ulaze u projekat i dijele profit, odnosno gubitak definisan ugovorom. Idžara (iznajmljivanje, leasing) predstavlja poslovnu situaciju u kojoj banka otkupljuje određeni predmet i isti daje u zakup klijentu. Klijent, ako je tako definisano ugovorom, na kraju perioda postaje vlasnik predmeta ugovora. Murabaha (kupoprodaja uz poznatu maržu) kod ove vrste finansiranja Banka kupuje određeni predmet ili plaća za određenu uslugu i daje klijentu mogućnost plaćanja na rate uz određenu maržu u odnosnu na nabavnu cijenu. Pored usluga finansiranja BBI banka klijentima nudi i usluge depozita koji su zasnovani na principu wakala ugovora. Wakala ugovori su zasnovani na principu da klijent svoj novac stavi banci na raspolaganje, a banka taj novac ulaže u dozvoljene (halal) aktivnosti koje donose profit i taj profit dijeli sa klijentom u ugovorom definisanom omjeru. Pored finansijskih usluga koje banka pruža, BBI banka organizuje Sarajevo Bussines Forum, Sarajevo Halal Fair i mnoge druge društveno korisne aktivnosti kao što su dodjela stipendija studentima, pomoć povratnicima i sl.. Prema podacima za prvu polovinu 2019. godine BBI banka ima aktivu približno 1,2milijarde  KM, a  banka svake godine bilježi rast aktive što u konačnici donosi bolji poslovni rezultat iz godine u godinu.

U Turskoj je situacija sa bankama koje posluju na principu islamskog bankarstva znatno povoljnija. Na teritoriji Turske po principima šerijata posluje pet banaka: Ziraat Bank, Vakif Bank, Turkey Finance Bank, Albaraka Turk Bank i Kuwait Turk Bank. Turski pravni sistem raspoznaje razliku između dva koncepta. Specifično za Tursku je to što se za islamske banke koristi termin '' Participation banks '' što bi se moglo prevesti kao banke koje učestvuju zajedno sa klijentom. Pored tri nabrojana modela u Turskoj se mogu uočiti modeli Istisna i Tawarruq. Istisna se koristi za finansiranje proizvodnje. Banka daje klijentu novac da proizvede određeno dobro koje će kasnije prodati na tržištu kao agent banke. Tawarruq predstavlja kupovinu i prodaju određene robe i koristi se u situacijama kada je klijentu potrebna gotovina. Banka kupuje određeni proizvod (murabaha) za klijenta koji će klijent prodati i dobiti gotovinu za isti. Klijent kasnije vraća novac banci. Prema podacima iz 2018. godine ukupna aktiva islamskih banaka u odnosu na konvencionalne iznosila je 10% u odnosu na ostale banke ili oko 3 milijarde dolara.

Prva islamska banka u Maleziji je osnovana 1983. godine, dok danas u Maleziji posluje 16 banaka koje nude proizvode koji su dozvoljeni po Šerijatu. 1993. godine je dozvoljeno komercijalnim bankama i drugim finansijskim institucijama da u ponudi svojih proizvoda imaju i proizvode koji su u skladu sa principima islamskog bankarstva, ali je od instituacija koje su registrovane kao konvencionalne banke zahtjevano da odvoje poslovanje koje je u skladu sa Šerijatom od klasičnog bankarskog poslovanja. Veliku zaslugu i doprinos za razvoj islamskih finansija ima Centralna  banka Malezije (Bank Negara Malaysia) koja u svom sastavu ima vijeće islamsko-pravnih stručnjaka. Malezijsko bankarsko tržište je veoma razvijeno i Vlada Malezije ima za cilj pozicionirati se kao centar islamskih finansija. Paralelno sa bankarstvom u Maleziji je razvijen sistem trgovanja kapitalom i islamskim obveznicama (sukuk), što privlači razne investitore. Sve to dovelo je da islamske banke imaju omjer aktive u omjeru od oko 30% u odnosu na ukupnu aktivu banaka u Maleziji.

Pored država iz primjera, bitno je spomenuti Iran i Sudan kao tržište na kojima posluju isključivo islamske banke, zatim Saudijsku Arabiju u kojoj također banke koje posluju u skladu sa Šerijatom imaju veliki udio na tržištu. Značajan napredak primjetan je i na tržištu zemalja u kojima muslimani predstavljaju manjinu, kao što su Velika Britanija, Njemačka i Luxemburg. Na područjima ovih država postoje komercijalne banke koje pored klasičnih bankarskih usluga nude odvojene usluge po principima Šerijata (windows, sections). Možemo zaključiti da  islamsko bankarstvo i islamske finansije bilježe rast svake godine i da se korisnici sve više odlučuju za ovaj način bankarskog poslovanja.

Adem Hasanović, rođen 28.02.1994. godine u Srebrenici. Diplomirao na Ekonomski fakultet u Sarajevu, smjer Menadžment i organizacija, trenutno na master studiju Islamskog bankarstva na EFSA. Zaposlen  je u BBI banci  kao sardnik za odnose sa klijentima.